100 godina škole
Moglo bi se reći da povijest školovanja na Velom Vrhu seže u prapovijesno doba, jer je ovo područje bilo nastanjeno još od doba neolitika (mlađeg kamenog doba). Pretpostavlja se postojanje jednog većeg stalnog naselja čije granice gospodarskog prostora seže u radijusu od 5 km. Mada nema dokaza, ne može se isključiti postojanje prapovijesnih naselja na Velom Vrhu prije oko 10000 do 7000 godina.
Nakon rimskog osvajanja Istre 177. prije Krista, na Velom Vrhu se živi u vilama rusticama čiji se nastanak povezuje s intenzivnijim poljoprivrednim iskorištavanjem zemlje (maslinarstvo, vinogradarstvo), a tijekom srednjeg vijeka Veli Vrh je vjerojatno bio naseljen o čemu govore razni toponimi.
Bilo kako bilo, konkretan dokaz o postojanju škole na Velom Vrhu nalazimo tek u poučnom, gospodarskom i političkom listu Naša sloga br. 37. od 11. rujna 1913. godine. U njemu se u članku “Pogled po Primorju” spominje skori početak školske godine u hrvatskim školama u Puli. Također se spominje da je tada u Puli postojalo 6 škola: u Besenghijevoj Ulici, Ulici Kastropola (Castropola), Ulici Verudela (Verudella), na Velom Vrhu, te još dvije škole u Šijani.
U 39. broju Naše sloge koji je izdan 25. rujna 1913. godine spominje se da je 16. rujna te godine otvorena nova narodna škola Veli Vrh. Stoga se 16. rujan obilježava kao početak suvremenog školovanja na Velom Vrhu.
POPIS HRVATSKIH I SLOVENSKIH OSNOVNIH ŠKOLA U PULI NA DAN 31. XII. 1914.:
U Hrvatskom listu br. 954. od 3. ožujka 1918., u članku “Roditeljima na Velom Vrhu” piše se o glasanju za školovanje na hrvatskom jeziku te da pravo na glasanje ima samo otac, majka ili skrbnik djeteta, također uz to mora pokazati sudsku potvrdu kojom će dokazati da je on uistinu skrbnik. Isto tako, za svako dijete potrebno je imati i krsni list. Naveden je i popis djece čiji roditelji ili skrbnici mogu glasovati, te se to smatra najstarijim popisom učenika škole Veli Vrh.
U Hrvatskom listu br. 1038. od 2. lipnja 1918., br. 1038 navedeni su rezultati tog glasovanja. Svi koji su toga dana glasovali opredijelili su se za hrvatsku školu.
Neko je vrijeme nastava tekla glatko, no poteškoće su se neminovno pojavile u tim nemirnim vremenima između dva rata. Tako u 45. broju tjednika “Istarska riječ” koji je izdan 15. studenog 1923. godine u Trstu u članku “Strašna statistika o našem školstvu u Istri” govori se o tome kako smo nekad imali u pulskom kotaru 38 naših pučkih škola, no dolaskom Talijana 1918. godine zatvorilo se i ukinulo 8 škola. Od tih 8 škola, 6 škola nalazilo se u Puli, 1 u Banjolama i 1 u Pornjanu.
Sve ostale škole bile su postupno talijanizirane:
1923. godine sve su škole u Istri bile talijanizirane.
U doba Italije tijekom 30-tih i 40-tih godina na Velom Vrhu u današnjoj kući obitelji Svitić održavala se nastava na talijanskom jeziku.
Prva učiteljica poslije Drugoga svjetskog rata bila je Josipa Štefan koja je tri dana u tjednu radila na Velom Vrhu, gdje je nastavu održavala na otvorenom, jer nije bilo prikladnih prostorija za školu.
Kasnije 1945. godine škola Veli Vrh je imala dva odjeljenja, a učitelj se zvao Josip Rojnić. Nastava se vjerojatno održavala na dvije lokacije. Zasigurno znamo da je nastava održavana u tadašnjem Omladinskom domu poznatom kao Tivoli. Pretpostavljamo da se 1946., nastava održavala u jednoj kući na Partizanskom putu. Krajem četrdesetih godina učiteljica u OŠ Veli Vrh je i Marija Kopitar, poznata antifašistkinja i sudionica Pazinskih odluka iz rujna 1943.
Početkom pedesetih godina, škola ima naziv V. Osnovna škola i nastava se održava na lokaciji gdje se danas nalazi kuća obitelji Paulin, a ovdje se također nalazio i vrtić.
Prema kazivanju tadašnje ravnateljice Nade Fištrović učenici su u rujnu 1957. prešli u “Žutu školu”. Nakon toga OŠ Veli Vrh postala je četverorazredna područna škola OŠ Neven Kirac (današnja OŠ Šijana), pa OŠ 43. Istarske divizije (današnja OŠ Vidikovac). Sedamdesetih je godina naša škola bila područna škola OŠ Tone Peruška, a krajem sedamdesetih Velovršani i Štinjanci u pete razrede polaze u OŠ Moša Pijade (današnja OŠ Centar). Takvo je bilo stanje do 1982.
Moderna, montažna škola sagrađena je sredstvima samodoprinosa građana i svečano je otvorena 4. rujna 1982. Novosagrađena škola stajala je 66 milijuna dinara (od čega je samodoprinosom osigurano 59 milijuna). Osnovnu školu Veli Vrh tada je polazilo preko 200 učenika.
Godine 1984. otvorena je i školska knjižnica (jedna od prvih knjižnica na otvorenom u Hrvatskoj). 27. studenog 1985. godine škola je dobila ime “Josip Broz Tito”. Ime “Veli Vrh” vraćeno je 1991. godine.
Ta škola je po mnogočemu bila prva:
U požaru koji je 24. veljače 2008. zahvatio Osnovnu školu Veli Vrh izgorjela je cijela škola.
Požar je zahvatio je krov škole, a potom uništio 16 učionica i zbornicu. Od cijele škole, ostale su samo sportska dvorana, knjižnica i kotlovnica.
Nakon što je škola izgorjela učenici od 4.-8. razreda nastavu pohađaju u poslijepodnevnom terminu u OŠ Centar, dok su učenici od 1. – 3. nastavu u prostorijama crkve. Od školske godine 2009./2010. razredna nastava je u prostorijama iznad Puljanke, viši razredi imaju nastavu u OŠ Centar, dok je tajništvo škole preseljeno u nekadašnju “Žutu školu”.
Nakon tog kobnog požara Grad Pula poduzeo je sve mjere za što bržu izgradnju nove škole. Osim školske zgrade, izgradio se dječji vrtić i prostor za rad Mjesnog odbora Veli Vrh. Grad Pula je u suradnji s Društvom arhitekata Istre izradio projektni zadatak sukladno Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i proveo javni arhitektonski natječaj za izbor arhitektonskog rješenja. Na natječaju je izabran za prvonagrađeni rad rješenje društva Randić-Turato iz Rijeke.
Otvorenje sadašnje škole Veli Vrh bilo je 6. rujna 2010., uz nazočnost tadašnje premijerke Jadranke Kosor.
Nova škola je izgrađena i opremljena prema standardima mjerodavnog ministarstva, a predviđena je za 600 učenika i nastavu u jednoj smjeni. Kompletan objekt je pod video nadzorom. Kompleks sadrži i kuhinju, knjižnicu i čitaonicu. Škola raspolaže s 12 učionica namijenjenih razrednoj nastavi, dok je 16 učionica namijenjeno za predmetnu nastavu gdje profesori imaju svoje kabinete.
Sportska trodijelna dvorana raspolaže s 500 sjedećih mjesta, elektropodiznim koševima, pregradama, terenima za rukomet, odbojku, košarku, badminton, stolni tenis. Vanjsko igralište je za rukomet i košarku, a tribine mogu primiti preko 1000 ljudi.
Istraživanje je provela
povijesna grupa OŠ Veli Vrh Pula,
pod vodstvom prof. Igora Jovanovića)